Grčka u par reči
Smeštena između Jonskog, Sredozemnog i Egejskog mora, Helenska republika se nalazi na najjužnijem delu Balkanskog poluostrva. Mala je po površini teritorije, ali na listi država sa najdužim obalama zauzima čak 12 mesto u svetu i drugo u Evropi. Matematički prikazano to izgleda ovako, kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km, a obale neverovatnih 13.676 km.
Bila je kolevka moderne, zapadne misli starog kontinenta, a danas je najjača turistička država Evrope koja pored prirodnih lepota otkriva i kulturne etape naše civilizacije.
Lokalno vreme: + 1 sat u odnosu na vreme u Srbiji.
Novac: evro
Telefoniranje: Grčka se bira iz Srbije 0030 … (kod grada) + broj koji pozivate.
Srbija se bira iz Grčke : 00381 + (kod grada bez 0) + broj koji pozivate.
Mreže Telenor, mt:s i Vip imaju roming.
Struja: 220V
Radno vreme
Banke rade od 08:00 do 14:00 od ponedeljka do četvrtka, i od 08:00 do 13:30 petkom. Neke banke u većim gradovima rade između 15:30 i 18:30 vikendom i 08:00 do 13:30 subotom.
Pošte rade od 7:30 do 14:00 od ponedeljka do petka. U većini gradova ostaju otvorene do 20:00, a subotom rade od 7:30 do 14:30.Radno vreme restorana je različito. U Atini, Solunu i većim gradovima većina obično radi u vreme ručka od 11:00 do 15:00, i večere između 19:00 i 01:00, dok su restorani u turističkim oblastima otvoreni čitavog dana. Kafići obično rade od 10:00 i budu otvoreni do ponoći i kasnije.
Barovi se otvaraju od 08:00 i rade do kasno, dok se diskoteke i noćni klubovi ne otvaraju pre 22:00; retko je naići na veću gužvu pre ponoći. Zatvaraju se oko 04:00, a petkom i subotom i kasnije.
Stanovništvo
Grčku nastanjuje oko 10 miliona Grka. Grci čine više od 95 procenata stanovništva, a ostale etničke manjine su Turci, Albanci i Makedonci. Od samog početka pa do današnjih dana, njeni stanovnici su se trudili da dokažu da su ljudi posebnog kova. I danas se veliki broj Grka ponosi svojim poreklom i istorijom u kojoj su granice ove zemlje mnogo puta bile pomerane.
Religija
Više od 95 procenata Grčke populacije pripada grčkoj tradicionalnoj crkvi (jedna od tri veće vrste Hrišćanstva). Skoro svi Grci poštuju pravila o braku i sahrani koje ova crkva propisuje. Civilni brakovi su uvedeni 1980. godine. Glavni religijski praznici su Vaskrs i praznik Uspenje Presvete Bogorodice.
Nekih 10 procenata pripadnika ove Crkve su tzv. starokalendarci, koji su odbili gregorijanski kalendar (usvojen 1923. godine u Grčkoj) i još poštuju julijanski kalendar.Jezik i običaji
Jezik
Moderni grčki jezik je jezik većine populacije. Moderni grčki koristi isti alfabet koji su koristili i stanovnici u antičkim vremenima.
Običaji
Mnoge grčke žene se udaju u ranim dvadesetim, dok muškarci pretenduju da se žene kasnije, najčešće u 30-im. Kroz nekoliko prošlih decenija žene su dobile veća prava, ali u grčkom društvu je i dalje jači uticaj muškaraca. Za stare Grke porodica, religija, tradicija i obrazovanje predstavljaju glavne vrednosti.
Kuhinja
Najčešći sastojci grčkih obroka su govedina, jagnjetina, piletina i svinjetina. Riba i morski plodovi se konzumiraju na ostrvima i u velikim gradovima. Ne sme se zaboraviti ni maslinovo ulje koje ovim sastojcima daje lep ukus. Salate se jedu uz glavna jela. Tradicionalno jelo je suvlaki (ražnjić od jagnjećeg ili svinjećeg mesa, sa biljnim dodacima i pomfritom). Deserti su najčešce neke vrste voća ili baklava. Poznato jelo je i kokoretsi (sastoji se od jagnjece džigerice).E
Klima
Grčka ima mediteransku klimu sa dosta sunčanih intervala, blagim temperaturama i ograničenom količinom padavina. Usled svog geografskog položaja, neravnog terena i razuđenosti između kopna i mora, postoji veliko variranje klime u Grčkoj. Leti vreli, suvi dani, bivaju rashlađeni sezonskim vetrom zvanim “meltemi” , dok su u planinskim oblastima uopšteno manje temperature. Zime su blage u nižim predelima, sa minimalnom količinom snega i leda, dok su s druge strane planine obično pokrivene snegom. Štaviše, uobičajeni fenomen je pojava različitih klimatskih uslova za vreme iste sezone (na primer, blaga vrelina u priobalnim predelima i hladne temperature u planinskim oblastima).
Kominikacija
Telefon
Pozivni broj za državu: 30, zatim sledi 210 za Atinu i 2310 za Solun (svi pozivni brojevi za gradove imaju prefiks 2, a na kraju 0). Treba imati u vidu da se pozivni broj za grad koristi čak i kada se zove iz tog grada, to jest, kada se iz Atine zove neko u Atini, prefiks 210 je i dalje neophodan.
Mobilni telefon
Roaming ugovori postoje sasvim grčkim operaterima. Pokrivenost je izvrsna.
Ukoliko imate česte pozive na mobilni telefon, zbog visokih cena rominga, najisplativije je kupiti grčku karticu sa brojem. Cena jedne pre-paid kartice ja od 5 do 20 evra, zavisno od kredita i mreže. Za kupovinu kartice potrebno je priložiti pasoš.
Razne karte (HRONO KARTA) koje se kupuju na kioscima u prodavnicama mobilne telefonije vam omogućavaju da sa bilo koje javne govornice razgovarate sa svim zemljama Balkana i do dva sata, za samo 5 evra.
Informacije o cenama roaminga možete saznati na sajtovima naših mobilnih operatera:
Internet
Internet kafei postoje u svim većim kao i manjim gradovima i mestima.
Pošte
Sva pisma, razglednice, novine i časopisi će automatski biti poslati avionskom poštom. Avionskoj pošti treba pet dana da stigne do Evrope, šest do Severne Amerike, sedam do Australije.
Radno vreme pošta: Pon-Pet 07:30-14:00, Sub 08:00-14:00.